Simpozijum 2024:
Stanovišta, koncepti, rasprave
Kritičar u fokusu: Oto Bihalji-Merin
Umetnička kritika druge polovine 20. veka u Srbiji i Jugoslaviji: Stanovišta, koncepti, rasprave
Simpozijum, 23. decembar 2024, 12:00-17:00, Salon Oto Bihalji-Merin, Nemanjina 3, interfon: MNMU, YouTube uživo
Video emisije i online diskusija, 23. januar, 2025, YouTube premijera
Međunarodno udruženje likovnih kritičara AICA – sekcija Srbija
Projekat kritičke istorizacije likovne kritike u Srbiji i Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata je višegodišnji istraživačko-obrazovni projekat međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA-sekcija Srbije, pokrenut 2020. godine. Potaknut je savremenim raspravama o krizi kritike i društvenih efekata kritičkog mišljenja usled prekomerne proizvodnje i potrošnje sadržaja, gubitka pažnje i analitičkog udubljivanja potrebnog za složene procese saznanja i rasuđivanja. Reč je o fenomenima ubrzavajućeg i sve-svarujućeg metabolizma globalne umreženosti, hiper-kapitalizma i proizvodnje instant-realnosti – fenomenima koji su danas povezani sa vladajućim politikama populističke desnice i njenim ciničnim odnosom prema znanju, intelektu i stručnosti.
Simpozijum, 23. decembar 2024, 12:00-17:00, Salon Oto Bihalji-Merin, Nemanjina 3, YouTube uživo
Video emisije i online diskusija, 23. januar, 2025, YouTube premijera
U okviru programa Stanovišta, koncepti, rasprave: Umetnička kritika druge polovine 20. veka u Srbiji i Jugoslaviji Udruženje likovnih kritičara AICA Srbija stavlja u fokus široko polje delovanja i misli Ota Bihalji-Merina – književnika i novinara, urednika i izdavača, aktivnog člana Komunističke partije Jugoslavije i Komunističke partije Nemačke, likovnog kritičara, teoretičara i pisca o umetnosti, osnivača i člana organizacionih odbora brojnih institucija i žirija mnogih prestižnih domaćih i svetskih manifestacija.
U dijalogu s arhivskim materijalima Salona Oto Bihalji-Merin predstavljenim u okviru recentne izložbe Morao sam biti prisutan kustosa Senke Latinović i Miroslava Karića (Legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića), članovi i članice udruženja AICA Srbija kritički analiziraju konceptualne i praktično-materijalističke efekte Bihalji-Merinovog delovanja kroz perspektivu njegovog rada u oblasti kulturne politike, zatim njegovih međuratnih aktivnosti u lokalnom i internacionalnom kontekstu s akcentom na antifaštička zalaganja, njegovog pogleda na suverenost i autentičnost moderne umetnosti kroz spoj tradicije i modernosti, i najzad, njegovih pisanja o srednjevekovnoj, naivnoj i marginalnoj umetnosti, kao i o umetnosti vanevropskih civilizacija.
Prvi deo simpozijuma (23. decembar) obuhvata pet fokusiranih predavanja koja će održati: dr Vida Knežević, Marijana Cvetković, dr Branislav Dimitrijević, Stevan Vuković i dr Jelena Vesić.
Drugi deo simpozijuma (23. januar) uključuje tematsko vođenje kroz izložbu Morao sam biti prisutan i arhiv Salona Oto Bihalji-Merin, koje će biti realizovano u formi dve video emisije u izdanju udruženja AICA Srbija. Vođenje kroz izložbu i arhiv prirediće autori i kustosi izložbe Senka Latinović i Miroslav Karić, nakon čega će uslediti diskusija s učesnicima prvog dela simpozijuma i komentatorima iz regiona (dr Ljiljana Kolešnik, dr Ivana Bago i Ivana Hanaček).
Tema petog ciklusa ovog višegodišnjeg programa – Kritičar u fokusu: Oto Bihalji-Merin – odvija se u saradnji AICA Srbije i Salona Oto Bihalji-Merin.
Srdačno vas pozivamo da prisustvujete našim seminarima i video programima i učestvujete u pratećim diskusijama.
Udruženje likovnih kritičara AICA-Srbija
Urednica programa: dr Jelena Vesić
Konferenciju podržava Ministarstvo kulture Republike Srbije .
Usled ograničenog budžeta, izvođenje projekta su takođe podržali članovi i članice Udruženja likovnih kritičara (AICA – Srbija) svojim besplatnim radom i konstruktivnim entuzijazmom.
Međunarodno udruženje likovnih kritičara AICA – Sekcija Srbije aktivno radi od osnivanja 2003. godine.
Udruženje likovnih kritičara je dobrovoljno, neprofitno, nestranačko i nepolitičko udruženje koje okuplja likovne kritičare i kustose čije se stručne i profesionalne delatnosti odnose na kritiku i pisanje tekstova o umetnosti u medijima, na edukaciju, na pripremu i realizaciju izložbi, a radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva na polju razvoja i unapređenja moderne i savremene umetnosti.